Saame 105

1Oh give thanks to the LORD; call upon his name; make known his deeds among the peoples!
1MOU ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova; ui ki hono huafa: fakahā ʻene ngaahi ngāue ʻi he ʻao ʻoe kakai.
2Sing to him, sing praises to him; tell of all his wondrous works!
2Hiva kiate ia, hiva ʻaki ʻae ngaahi saame kiate ia: mou talanoa ʻaki ʻene ngaahi ngāue fakaofo kotoa pē.
3Glory in his holy name; let the hearts of those who seek the LORD rejoice!
3Mou vikiviki ʻi hono huafa māʻoniʻoni: tuku ke fiefia ʻae loto ʻokinautolu ʻoku nau kumi kia Sihova.
4Seek the LORD and his strength; seek his presence continually!
4Kumi kia Sihova, mo hono mālohi: kumi maʻuaipē ki hono fofonga.
5Remember the wondrous works that he has done, his miracles, and the judgments he uttered,
5Manatu ki heʻene ngaahi ngāue fakaofo ʻaia kuo ne fai; ʻa ʻene ngaahi mana, mo e ngaahi fakamaau ʻa hono fofonga;
6O offspring of Abraham, his servant, children of Jacob, his chosen ones!
6‌ʻAkimoutolu ʻae hako ʻo ʻEpalahame ko ʻene tamaioʻeiki, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Sēkope ʻaia kuo ne fili.
7He is the LORD our God; his judgments are in all the earth.
7Ko ia, ko Sihova ko hotau ʻOtua, ʻoku ʻi māmani kotoa ʻa ʻene ngaahi fakamaau.
8He remembers his covenant forever, the word that he commanded, for a thousand generations,
8Kuo manatu ʻe ia ki heʻene fuakava ʻo lauikuonga, ko e folofola ʻaia naʻa ne fekau ki he toʻutangata ʻe taha afe.
9the covenant that he made with Abraham, his sworn promise to Isaac,
9‌ʻA e fuakava ʻaia naʻa ne fai mo ʻEpalahame, pea mo ʻene fuakava kia ʻAisake;
10which he confirmed to Jacob as a statute, to Israel as an everlasting covenant,
10Pea ne fokotuʻumaʻu ia kia Sēkope ko e fono, pea kia ʻIsileli ko e fuakava taʻengata:
11saying, “To you I will give the land of Canaan as your portion for an inheritance.”
11‌ʻO ne pehē, “Te u foaki kiate koe ʻae fonua ko Kēnani, ko e fuofua ʻo homou tofiʻa:”
12When they were few in number, of little account, and sojourners in it,
12‌ʻI he lolotonga naʻe tokosiʻi pe honau kau tangata; ʻio, ko e tokosiʻi ʻaupito, mo e kau muli ʻi ai.
13wandering from nation to nation, from one kingdom to another people,
13Lolotonga ʻa ʻenau ʻalu mei he faʻahinga ʻe taha ki ha faʻahinga kehe, pea mei he puleʻanga ʻe taha ki he kakai kehe;
14he allowed no one to oppress them; he rebuked kings on their account,
14Naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke fai kovi ʻe ha tangata ʻe taha kiate kinautolu: ʻio, naʻa ne valoki ʻae ngaahi tuʻi koeʻuhi ko kinautolu;
15saying, “Touch not my anointed ones, do my prophets no harm!”
15“ʻO ne pehē, ʻoua naʻa ala kiate ia kuo u pani, pea ʻoua naʻa fai kovi ki heʻeku kau palōfita.”
16When he summoned a famine on the land and broke all supply of bread,
16Pea naʻa ne ui foki ke hoko ʻae honge ki he fonua: naʻa ne fesiʻi ʻae tokotoko kotoa ʻoe mā,
17he had sent a man ahead of them, Joseph, who was sold as a slave.
17Naʻa ne fekau ʻae tangata ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻio, ko Siosefa ʻaia naʻe fakatau ke tamaioʻeiki:
18His feet were hurt with fetters; his neck was put in a collar of iron;
18Pea naʻa nau fakamamahiʻi hono vaʻe ʻaki ʻae ngaahi haʻi: naʻe tuia ia ʻe he ukamea:
19until what he had said came to pass, the word of the LORD tested him.
19‌ʻO aʻu ki he ʻaho naʻe hoko ai ʻene lea: naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he folofola ʻa Sihova.
20The king sent and released him; the ruler of the peoples set him free;
20Naʻe fekau ʻe he tuʻi ke vete ia; ʻio, ʻe he pule ʻoe kakai, pea naʻa ne tukuange ia ke tauʻatāina pe.
21he made him lord of his house and ruler of all his possessions,
21Naʻa ne fakanofo ia ko e ʻeiki ʻo hono fale, mo e pule ʻo ʻene koloa kotoa pē:
22to bind his princes at his pleasure and to teach his elders wisdom.
22Ke haʻisia hono ngaahi ʻeiki ko ʻene faʻiteliha; mo akonakiʻi ʻa ʻene kau mātuʻa ʻi he poto.
23Then Israel came to Egypt; Jacob sojourned in the land of Ham.
23Naʻe haʻu foki ʻa ʻIsileli ki ʻIsipite pea naʻe ʻāunofo ʻa Sēkope ʻi he fonua ʻo Hami.
24And the LORD made his people very fruitful and made them stronger than their foes.
24Pea naʻa ne fakatupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻa hono kakai; pea ne ngaohi ʻakinautolu kenau mālohi hake ʻi honau ngaahi fili.
25He turned their hearts to hate his people, to deal craftily with his servants.
25Naʻa ne liliu honau loto kenau fehiʻa ki hono kakai, kenau fai kākā ki heʻene kau tamaioʻeiki.
26He sent Moses, his servant, and Aaron, whom he had chosen.
26Naʻa ne fekau atu ʻa Mōsese ko ʻene tamaioʻeiki; mo ʻElone ʻaia naʻa ne fili.
27They performed his signs among them and miracles in the land of Ham.
27Naʻa ne fakahā hono ngaahi fakaʻilonga ʻiate kinautolu, mo e ngaahi meʻa mana ʻi he fonua ʻo Hami.
28He sent darkness, and made the land dark; they did not rebel against his words.
28Naʻe fekau ʻe ia ki he fakapoʻuli, pea ngaohi ia ko e poʻuli; pea naʻe ʻikai angatuʻu ʻakinautolu ki heʻene folofola.
29He turned their waters into blood and caused their fish to die.
29Naʻa ne liliu honau ngaahi vai ko e toto, mo tāmateʻi ʻenau ika.
30Their land swarmed with frogs, even in the chambers of their kings.
30Naʻe tupu ʻi honau fonua ʻae fanga poto ʻo lahi ʻaupito, ʻi he ngaahi loki ʻo honau ngaahi tuʻi.
31He spoke, and there came swarms of flies, and gnats throughout their country.
31Naʻe folofola ia, pea naʻe haʻu ʻae ngaahi lango kehekehe, mo e fanga kutu ʻi honau fonua.
32He gave them hail for rain, and fiery lightning bolts through their land.
32Naʻa ne ʻomi ʻae ʻuha maka kiate kinautolu ko e fetongi ʻoe ʻuha, mo e afi ʻoku ulo ʻi honau fonua.
33He struck down their vines and fig trees, and shattered the trees of their country.
33Naʻa ne taaʻi foki ʻenau ngaahi vaine, mo ʻenau ngaahi ʻakau ko e fiki; pea fesiʻi ʻae ngaahi ʻakau ʻo honau fonua.
34He spoke, and the locusts came, young locusts without number,
34Naʻa ne folofola, pea naʻe haʻu ai ʻae fanga heʻe, mo e ngaahi ʻunufe ʻoku taʻefaʻalaua.
35which devoured all the vegetation in their land and ate up the fruit of their ground.
35Pea naʻa nau kai ke ʻosi ʻae ngaahi ʻakau kotoa ʻi honau fonua, pea nau fakaʻauha ʻae fua ʻo ʻenau ngoue.
36He struck down all the firstborn in their land, the firstfruits of all their strength.
36Naʻa ne taaʻi foki ʻae ʻuluaki fānau kotoa ʻi honau fonua, ko e fungani ʻo ʻenau mālohi kotoa pē.
37Then he brought out Israel with silver and gold, and there was none among his tribes who stumbled.
37Naʻa ne ʻomi foki ʻakinautolu mo e siliva mo e koula: pea naʻe ʻikai ai ha tokotaha naʻe vaivai ʻi honau ngaahi faʻahinga.
38Egypt was glad when they departed, for dread of them had fallen upon it.
38Naʻe fiefia ʻa ʻIsipite ʻi heʻenau ʻalu naʻe kiate kinautolu ʻae manavahē koeʻuhi ko kinautolu.
39He spread a cloud for a covering, and fire to give light by night.
39Naʻa ne fofola ʻae ʻao ko e fakamalu pea mo e afi ke fakamaama ʻi he pō.
40They asked, and he brought quail, and gave them bread from heaven in abundance.
40Naʻe kole ʻe he kakai, pea naʻa ne ʻomi ʻae fanga manupuna, mo ne fakamākona ʻaki ʻakinautolu ʻae ʻoe langi.
41He opened the rock, and water gushed out; it flowed through the desert like a river.
41Naʻa ne fakaava ʻae maka, pea ʻoho mai ʻae ngaahi vai; pea naʻe tafe ia ʻi he ngaahi potu mōmoa ʻo hangē ko e vaitafe.
42For he remembered his holy promise, and Abraham, his servant.
42He naʻa ne manatu ki heʻene talaʻofa māʻoniʻoni, mo ʻEpalahame ko ʻene tamaioʻeiki.
43So he brought his people out with joy, his chosen ones with singing.
43Pea ne ʻomi hono kakai ʻi he fiefia, mo kinautolu kuo ne fili ʻi he nekeneka:
44And he gave them the lands of the nations, and they took possession of the fruit of the peoples’ toil,
44Pea ne foaki kiate kinautolu ʻae ngaahi fonua ʻoe hiteni, pea naʻa nau maʻu ʻae ngāue ʻae kakai
45that they might keep his statutes and observe his laws. Praise the LORD!
45Koeʻuhi kenau tokanga ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo tauhi ʻene ngaahi fekau. Mou fakamālō kia Sihova.